Jedan od najznačajnijih elemenata okoliša koji omogućuje život na Zemlji je upravo voda.
Voda je izvor života, dar kojeg postajemo sve više svjesniji. Istovremeno, voda je jedan od najugroženijih prirodnih resursa.
Velika potrošnja, velika onečišćenja zdrave i čiste vode razlog su što je s vremenom voda za piće postala teško dostupna ili čak i nedostupna milijunima ljudi širom svijeta. Potrebe za pitkom vodom u svijetu sve su veće, a zalihe su svakim danom sve manje.
Gledajući u budućnost treba uzeti u obzir i potrebe onih koji ostaju za nama, našu djecu i buduće generacije. Svatko od nas može i mora dati svoj doprinos u razboritom ophođenju s vodom, bez gubitaka komfora i kvalitete življenja.
Da li znate?
– 97% vode na našem planetu je slana voda mora i oceana
– 3% vode na našem planetu je slatka voda
– 1% slatke vode je pitka voda
Većina ljudi ne razmišlja o vrijednostima vode i njenoj važnosti u svakodnevnom životu, jer je čista, pitka voda postala nešto sasvim normalno i uvijek dostupno.
Nažalost, voda ne izvire iz slavine. Potreban je određen put da voda iz zraka i tla dođe do vodoopskrbnih cijevi i slavina, a isto tako i da nestane u odvodnim cijevima.
Republika hrvatska peta je zemlja u Europi po zalihama vode, a uz bogatstvo vodom može se pohvaliti i kvalitetom pitke vode. Kako bi sačuvali postojeće zalihe pitke vode, a svjesni važnosti konzumiranja zdrave i kvalitetne pitke vode, moramo se intenzivno pozabavili stanjem vodoopskrbne infrastrukture kao i vodovodnih instalacija u kućanstvu. Osim činjenice da je pitka voda ograničeni prirodni resurs, njena potrošnja predstavlja trošak.
Prosječna cijena vode u Republici Hrvatskoj još uvijek je prihvatljiva za većinu građana, ali smanjenjem njenih zaliha i rastom troškova održavanja vodoopskrbnih sustava, za očekivati je da će u budućnosti cijena vode rasti.
Očuvanje zalihe pitke vode ključan je korak u smanjenju negativnog utjecaja na okoliš, dugoročnom osiguranju opskrbe pitkom vodom i operativnom smanjenju troškova. Voda postaje prirodni resurs ograničenih količina i ukoliko ju ne počnemo koristiti s oprezom i u razumnim količinama, pitanje je vremena kada ćemo ostati bez nje.
U razvijenim zemljama dnevna potrošnja pitke vode po glavi stanovnika kreće se od 120 do gotovo 300 litara. SAD je na čelu zemalja s najvećom dnevnom potrošnjom pitke vode, do čak 295 litara vode na dan po stanovniku, dok je u Njemačkoj prosječna potrošnja 130 litara.
U Republici Hrvatskoj za prosječnu potrošnju uzima se vrijednost od 140-160 litara vode na dan po osobi.
Za piće i kuhanje potroši se 3-6 litara, pranje posuđa 4-8 litara, čišćenje u stanu 5-10 litara, pranje rublja 20-40 litara, kupanje i tuširanje 30-50 litara, tjelesna higijena bez kupanja 10-15 litara, ispiranje WC kotlića 20-40 litara.
Najviše vode se uz ispiranje WC kotlića, u kućanstvu potroši na održavanje higijene tijela. Kupanjem u kadi troši se 130-160 litara vode, dok je za tuširanje potrebno 30-50 litara.
Klasični sustavi slavina na tuševima imaju i do 18 l/min protok, dok modernije niskoprotočne glave imaju i do dvostruko manju potrošnju, a neki modeli čak i trostruku. Takve glave koriste se manjim protokom i s višim tlakom na izlaznoj jedinici vode (sapnici); odnosno sapnice su uže i učinkovitije raspoređene tako da uz smanjeni protok i potrošnju vode imaju isti ili bolji učinak.
Kroz slavine umivaonika protječe 12 l/min vode, a pri tome za pranje ruku treba zapravo vrlo malo vode. Regulatori mlaza (perlatori ili raspršivači), koji se postavljaju na pipe, na jednostavan način ograničavaju protok vode tako što vodi pridodaju zrak. Ugradnjom perlatora uštedi se i do 70 % vode, a investicija će se amortizirati u manje od 6 mjeseci.
Koristiti slavine s jednom ručkom umjesto dvoručnih, jer ne mora bespotrebno teći voda iz slavine dok se namješta željena temperatura.
Uobičajeni WC kotlići troše 9 litara vode kod jednog ispiranja. Ugradnjom vodokotlića s dvojnim ispustom vode (s mlazom manjeg i većeg kapaciteta) potrošnja vode može se svesti na 5-6 litara za jedno ispiranje.
Kontrolom brtve na slavinama, također se može ostvariti značajna ušteda. Zbog kvara na slavini dnevno može iskapati oko 17 litara vode, što je godišnje oko 6.200 l pitke vode. Zamjenom potrošenih gumica za brtvljenje na slavinama, čija je cijena svega 5,00 kn, može se napraviti značajnije smanjenje potrošnje pitke vode.
Ručnim pranjem posuđa troši se i do 80% više vode nego prilikom pranja u perilici posuđa. Moderne perilice za posuđe troše mnogo manje vode i električne energije u odnosu na starije modele, te mogu pridonijeti štednji vode i energije pod uvjetom da perilicu uključujemo kad je puna. Poluprazna perilica znači rasipanje vode, energije i sredstava za pranje.
Poluprazna perilica za rublje također uvjetuje rasipanje vode, energije i sredstava za pranje.
Zatvaranjem slavine prilikom pranja zubi može se uštedjeti dnevno i do 5 litara vode po osobi. Zubi se mogu kvalitetno oprati i s 2 dl vode korištenjem čaše umjesto da voda teče tijekom pranja.
Pri pranju ruku može se uštedjeti dnevno i do 10 litara vode ukoliko voda ne teče cijelo vrijeme iz slavina.
Pranje automobila najbolje je obaviti u automatiziranim praonicama vozila, jer se ručnim pranjem vozila uglavnom potroši više vode nego u automatiziranim praonicama.
Postavite bačvu na terasu ili u vrt i u njoj skupljajte kišnicu.
Sakupljenom kišnicom, jednom dnevno, ujutro ili navečer, zalijevajte vrt, travnjak ili cvjetnjak i to u području korijena biljke jer na taj način manje vode nepotrebno ispari i uštedi se količina vode kojom se bilje zalijeva.
