Deseti sastanak ključnih dionika projekta SpongeCity okupio je stručnjake iz više hrvatskih komunalnih poduzeća kako bi se detaljno raspravilo o jednoj od najvažnijih komponenti projekta – izgradnji i održavanju kišnih vrtova. Kišni vrtovi, poznati i kao infiltrirajući vegetacijski bazeni ili bioretencije, predstavljaju suvremeni oblik zelene infrastrukture koji gradovima omogućuje bolje upravljanje oborinskim vodama i prilagodbu klimatskim promjenama.
Riječ je o posebno oblikovanim mikroudubinama ispod razine okolnog tla, u koje se oborinska voda može privremeno akumulirati te postupno infiltrirati u tlo ili otjecati prema sustavu odvodnje. Osim tehničke funkcije, kišni vrtovi doprinose i vizualnoj kvaliteti prostora, povećavaju bioraznolikost i stvaraju ugodnije mikrookruženje.
O temi je izlagala Tatjana Mandić, voditeljica Odjela hortikulture poduzeća Herculanea Pula, grada koji je u Hrvatskoj najpoznatiji po sustavnoj izgradnji kišnih vrtova. Pula danas ima osam funkcionalnih kišnih vrtova, različitih veličina, kapaciteta i hortikulturnih rješenja, a prvi je izgrađen još 2011. godine, što ih čini pionirima zelene infrastrukture u urbanim sredinama.
S obzirom na temu, radionici su prisustvovali hortikulturni stručnjaci komunalnih poduzeća iz Koprivnice, Bjelovara, Čakovca, Ludbrega i Zagreba, koji su razmijenili iskustva, izazove i primjere dobre prakse. Posebno zanimanje izazvala su pitanja dugoročnog održavanja, odabira biljnih vrsta i prilagodbe kišnih vrtova različitim tipovima tla.
Sastanak je zaključen obilaskom eksperimentalnog kišnog vrta u Herešinu, izgrađenog u sklopu projekta SpongeCity. Sudionici su na terenu mogli vidjeti kako sustav funkcionira u praksi, kako se prate podaci o infiltraciji i koje su prednosti ovakvih rješenja za gradski sustav odvodnje.
